Nakon jučerašnjeg dana Materinskog jezika, danas, 22.veljače obilježavamo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Slavensko pismo glagoljicu u Hrvatsku su krajem 9. stoljeća donijeli učenici Konstantina i Metoda, dvojice grčkih misionara koji su djelovali među Slavenima na području današnje Češke. Za potrebe bogoslužja na slavenskom jeziku Konstantin (Ćiril) je, prema predaji, sastavio pismo koje je nazvano glagoljica. Dio hrvatskih svećenika, ali i onih u dalmatinskim gradovima, prihvatio je novo pismo i počeo se njime koristiti u bogoslužju na slavenskom (hrvatskom) jeziku. To je međutim bilo suprotno nauku Crkve da se misa može služiti samo na latinskom i grčkom jeziku. Osim toga papa se bojao da se preko glagoljice i slavenskog bogoslužja ne bi proširilo neko krivovjerje Biskupi, zabavljeni borbom oko toga tko će biti novi crkveni poglavar, na crkvenim saborima u Splitu nisu previše pažnje posvetili glagoljici pa se ona i dalje mogla nesmetano koristiti. Glagoljica i glagoljska kultura prvorazredna su kulturna baština i nezaobilazan simbol nacionalnog identiteta, jedinstven i prepoznatljiv u cijelom svijetu.
