U našoj školi je 10. lipnja 2022. godine održan 7. susret škola koje nose ime „Josip Kozarac“. Nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa, ostvarila se prilika da se škole iz sedam županija okupe na jednom mjestu te svojim točkama odaju priznanje ovom zaista posebnom književniku. Kako je prošao 7. susret škola koje nose ime ovoga proslavljenog književnika i novelista pogledajte pod opširnije, dok su fotografije programa i slike uređenja naše škole postavljene na linku u Fotogaleriji.
Josip Kozarac jedan je od najautentičnijih književnika hrvatskog realizma, a svojim je pripovjedačkim umijećem zauzeo mjesto u samom vrhu hrvatske novelistike. Po zanimanju je bio šumar. Rođen je u Vinkovcima 18. ožujka 1858., a umro u Koprivnici 21. kolovoza 1906.
Osnovnu je školu i gimnaziju završio u rodnim Vinkovcima. U Beču je studirao šumarstvo (1876.-1879.) na Visokoj poljodjelskoj školi te je bio prvi Hrvat s diplomom te škole. Po završetku studija zapošljava se kao šumar u Vinkovcima, Vrbanji, Nijemcima, Županji, Jasenovcu, Mašićima, Novoj Gradiški, a kao upravitelj šumarije u Lipovljanima boravi deset godina te se kao nadšumar 1895. vraća u Vinkovce. Od 1896. do 1898. urednik je Šumarskog lista. Objavljivao je radove s temama iz šumarstva, unaprjeđenja gospodarskoga i ekonomskog života Slavonije i Hrvatske, kapitalizacije hrastovine i njezinih proizvoda, lova i ribolova. Slovio je za vrsna stručnjaka, poglavito za slavonske hrastike.
Josip Kozarac najviše je umjetničke domete postigao u novelistici. U skladu s poetikom realizma i zahtjevom za približavanjem literature životu i problemima društva, usmjeruje se prema zavičajnim temama postajući tako glavni predstavnik Slavonije u regionalnim krugovima hrvatskog realizma. Kozarac je zaokupljen društvenim temama – tradicionalnim seoskim životom koji nestaje pod naletima kapitalizma i tuđinskoga režima (Moj djed, 1887.; Biser-Kata, 1887.; Proletarci, 1888.) te psihološkim posljedicama društvenog raslojavanja (Tri dana kod sina, 1897.; Rodu u pohodu, 1899.). U tim djelima Kozarac ističe potrebu gospodarske i moralne obnove slavonskog sela. Svojim je oštrim zapažanjem i realističnim opisima dao toliko točne i kvalitetno napisane informacije o životu seljaka u to vrijeme, da se njegovi tekstovi danas koriste u etnološkim istraživanjima.
Među Kozarčevim pripovijetkama najpoznatija je Tena, objavljena 1894. U toj pripovijetci Kozarac oslikava Slavoniju i njezinu društvenu sredinu, tematizira emocionalne odnose i stvara uvjerljivi lik Tene – mlade djevojke, potom žene, na određen način zatočenice svoje ljepote.
U jutarnjim satima su iz Vinkovaca, Soljana, Semeljaca, Josipovca Punitovačkog, Slatine i Lipovljana počeli pristizati učenici, mentori i ravnatelji škola. Toplom dobrodošlicom i doručkom dočekali su ih učenici i učitelji škole ovogodišnjeg domaćina, Slavonskog Šamca. U 11 sati počeo je svečani program koji je hrvatskom himnom otvorio školski zbor. Ravnateljica škole, gospođa Branka Vučić, pozdravila je prisutne i izrazila veliku radost zbog ovog okupljanja. Potom su učenici svih škola predstavili sve ono što su pripremali i vježbali sa svojim mentorima. Prije nastupa, ravnatelj svake škole pozdravio je sve u dvorani te ukratko predstavio svoju školu. Program je bio raznovrstan; bilo je tu pjesme, plesa, igrokaza, recitacija i glume. Prepuna školska dvorana odzvanjala je pljeskom kojim je nagrađen svaki nastup. I sudionici priredbe i gledatelji su zaista uživali u svakoj točki, trud koji su učenici uložili u pripreme bio je velik.
Priredba je završila pjesmom učenika škole iz Slavonskog Šamca, a zatim je ravnateljica svima prisutnima iznijela neke zanimljivosti iz bogate povijesti škole. Po završetku, svi gosti i domaćini uputili su se u Slavonski Šamac na svečani ručak. Uz pjesmu i izražavanje dojmova, učenici škola su se bolje upoznali i izmjenjivali svoja iskustva.
U nadi da se tradicija ovakvih susreta više neće prekidati te da će se opet nagodinu okupiti u nekoj drugoj školi, domaćini su ispratili goste i poželjeli im sretan put kući.
Prilog o Kozarčevim danima možete pogledati i na YouTube-u na stranicama SBTV-a koji je medijski popratio ovu manifestaciju: https://www.youtube.com/watch?v=UMqTkBRTxDE&t=186s